Veličina teksta:
Izbornik
heeader image heeader image

Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima

  • 04. veljače 2021.
  • Poljoprivreda, šumarstvo i ruralni razvoj
fullscreen Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (1).jpg Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (1).jpg
Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (1).jpg
fullscreen Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (2).jpg Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (2).jpg
Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (2).jpg
fullscreen Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (4).jpg Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (4).jpg
Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (4).jpg
fullscreen Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (3).jpg Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (3).jpg
Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (3).jpg
fullscreen Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (5).jpg Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (5).jpg
Sastanak s proizvođačima soje – izgradnja prvog Centra za preradu GMO free soje u Drenovcima (5).jpg

Vukovarsko-srijemska županija nositelj je projekta „Izrada projektno tehničke dokumentacije Centra za preradu GMO free soje“, dok je partner na projektu Općina Drenovci, a Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije suradnik na projektu.

Projekt ukupne vrijednosti 1.402.940,00 kuna sufinancira se bespovratnim sredstvima u iznosu 85% ukupnog iznosa, odnosno 1.192.499,00 kuna, osiguranim u okviru Poziva za iskaz interesa za dodjelu nepovratnih sredstava iz Prioritetne osi 10 – Tehnička pomoć Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”, za sufinanciranje pripreme strateških projekata regionalnoga razvoja u Slavoniji, Baranji i Srijemu, a doprinos korisnika projektu je 210.441,00 kuna. Do sada je u sklopu projekta proveden dio aktivnosti koji se odnosi na promidžbu i vidljivost projekta za što je zadužena Općina Drenovci te je izrađen Tehnološki projekt i potpisan Ugovor za izradu projektno-tehničke dokumentacije. U sklopu daljnjih aktivnosti projekta predviđen je sastanak s proizvođačima soje sa ciljem podrške u poslovanju i otkrivanjem kritičnih točki u procesu certificiranja.

U Poljoprivredno poduzetničkom inkubatoru u Drenovcima, održan je sastanak s proizvođačima soje, na kojem se održano predstavljanje navedenog projekta odnosno izgradnje i opremanje prvog Centra za preradu GMO free soje u Republici Hrvatskoj, koji je prepoznat kao strateški projekt regionalnoga razvoja Vukovarsko-srijemske županije.

Sastanku je nazočio župan Božo Galić te je, govoreći o Projektu GMO free soja, te koliko će on značiti za Vukovarsko srijemsku županiju, naglasio: - „Navedeni projekt donosi dosta radnih mjesta u našu županiju, a mi smo sposobni proizvesti kvalitetnu soju, a ne uvoziti. Ja sam zadovoljan jer je to baš u Cvelferiji, u našim Drenovcima.“

Na pitanje koliko bi to moglo biti značajno za budućnost za Vukovarsko-srijemsku županiju, župan je rekao: -„Poljoprivrednici su se odlučili za tu vrstu a i tražena je u Europi, ako se postigne dobra cijena ići će u izvoz, a ako ne, ostati će nama.“

 

Pročelnik UO za poljoprivredu Andrija Matić tom prigodom je rekao: -„Kroz projekt „Centar za preradu GMO free soje“ izgradit ćemo tvornicu u kojoj će se godišnje prerađivati 30.000 tona soje. Osim izgradnje tvornice za preradu GMO free soje projekt ima puno širi značaj jer uz preradu soje brine i o zdravlju ljudi i očuvanju okoliša. Poljoprivredni institut Osijek, kao partner, skrbiti će za hrvatski genetski potencijal sjemena soje. Projekt je u fazi izrade projektno-tehničke dokumentacije te nas očekuje ishodovanje građevinske dozvole, zatim raspisivanje natječaja do kraja godine te početak gradnje prerađivačkog pogona.“

Naveo je kako je kroz projekt namjera stvoriti preduvjete za certifikaciju tj. označavanje GMO free soje te stvoriti proizvođačku organizaciju kroz koju će proizvođači ostvarivati više stope zarade na dobrom sjemenu i zrnu vrhunske soje. Proizvođačka organizacija treba pomoći proizvođačima prepoznati kritične točke u proizvodnji, eliminirati ih ili smanjiti njihov utjecaj.

-„S obzirom na to da soja ima poseban status u Europskoj uniji u smislu ostvarenja potpora koje proizvođači mogu ostvariti, smatram kako je potrebno raditi na osvješćivanju proizvođača i omogućiti im da koriste ta prava, odnosno da se dobro organiziraju. Naime proizvođači soje mogu ostvariti više oblika potpore, i to kroz izravna plaćanja tj. po zasijanoj površini, zatim kroz tzv. zelena plaćanja obzirom da je soja prihvaćena kao zeleni usjev jer ima posebna svojstva i kroz treći, dodatni oblik potpore, tj. proizvodno-vezana plaćanja za one koji svojom sojom hrane domaće životinje. Želim naglasiti kako je ovaj projekt izuzetno značajan za male proizvođače koji imaju svoju soju, proizvode ju, hrane svoje životinje, ali ne mogu dokazati taj korak vrsnoće.“ – rekao je pročelnik Matić.

Iz tvrtke AZAREJA Marijan Novoselac naveo je koliko će konkretno značiti ovaj projekt za proizvođače te je naglasio: -„Mi imamo već dugogodišnje iskustvo u uzgoju GMO free soje, jedini smo od ako ne i najveći otkupljivači merkantilne soje, sva je ona u našoj županiji GMO free. Plasiramo naše proizvode odnosno soju konkretno, preko granice u Brčko u Bimal, žito u Čepin, uglavnom plasiramo direktno prerađivačima. A što će ovaj projekt značiti konkretno za naš kraj to je teško reći, jer očekivanja su velika, treba novim idejama dati priliku. Cijena soje raste, površine za uzgoj GMO free soje u svijetu su očito jako limitirane, mi ovdje uz Dunav, zajedno s našim susjedima, najpogodniji smo i najveći proizvođači takve soje.“

Na pitanje koji su onda najčešći problemi s kojima se susreću kao proizvođači a na što bi mogao utjecati ovaj projekt, Novoselac je istaknuo: -„Nas proizvođače najviše pati nedostatak oborina u ključnom vremenu kada treba najviše, tamo negdje početak sedmog mjeseca, a to je osnovni razlog za dobar ili loš prinos. Uz prosječan prihod od 4 tone po hektaru, možemo solidno živjeti i imati zaradu, naravno uz stabilnu cijenu.“

Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić tom prigodom je naglasio kako je Fakultet agrobiotehničkih znanosti partner na ovom hvale vrijednom projektu te je rekao: -„Kroz projekt će biti izgrađen proizvodni pogon koji je vrlo značajan za sve proizvođače soje te će se osnovati proizvođačka organizacija koja će omogućiti svim proizvođačima određenu zaštitu. Želimo stvoriti preduvjete za zaštitu proizvedene GMO free soje koja bi trebala završiti u Hrvatskoj, u domaćim proizvodima životinjskog podrijetla i proizvodima za ljudsku prehranu. Kroz projekt ćemo se založiti da svaki poljoprivredni proizvođač dobije određenu edukaciju i informacije o tržištu, načinima proizvodnje, sjemenu i daljnjoj zaštiti proizvoda određenom deklaracijom, te nacionalnom oznakom.“

Oplemenjivačica soje pri Poljoprivrednom institutu Osijek dr. Aleksandra Sudarić iskazala je zadovoljstvo što je započeo projekt te je istaknula: -„Kroz projekt želimo ostvariti proizvodnju i finalizaciju proizvoda od soje na nacionalnoj razini. Poljoprivredni institut Osijek je partner na ovom projektu kao relevantan proizvođač sortimenta soje. Taj sortiment soje zauzima gotovo 70% površine zasijane sojom u Hrvatskoj. Stvaramo ga klasičnim, oplemenjivačkim putem i nije genetski modificiran te ima izuzetne hranidbene vrijednosti tj. visoki sadržaj i kvalitetu bjelančevina te ulja u zrnu.“

Na predstavljanju projekta je istaknuto kako se upravo ovo područje, kao dio Dunavske regije, smatra najboljim područjem za proizvodnju soje u Europi. Istočna Slavonija ima dugu tradiciju proizvodnje soje koja se ovdje počela uzgajati ranih 70-tih godina, a sada će se i prvi preradbeni kapaciteti za preradu soje graditi ovdje. Navedeno je kako je ovaj projekt nešto najbolje što se može napraviti za razvoj hrvatske poljoprivrede, osobito za proizvođače soje.

Upravitelj Poljoprivredne zadruge „Sekice“ iz Drenovaca, Marko Komesarović naveo je kako je projekt za proizvođače soje vrlo zanimljiv te je naglasio: -„ Uključivanjem u projekt očekujemo još lakši pristup tržištu i plasman proizvedenih količina. Soja je jedna od najbolji uljarica u našem kraju. Već proizvodimo soju a ugovaramo proizvodnju na 600-700 hektara poljoprivredne površine. Soja je jako tražen proizvod, lako se plasira na domaćem ali i na inozemnom tržištu.“

Voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskoj agenciji za hranu i poljoprivredu dr.sc. Goran Jukić, naveo je kako je Hrvatska agencija za hranu i poljoprivredu nadležno tijelo za izdavanje certifikata, za stavljanje sjemena na tržište, te dodao kako je cjelokupna hrvatska proizvodnja sjemena soje GMO testirana te je danas 10.200 – 10.300 tona sjemenske soje godišnje, koja je GMO free.

-„HAPIH će se uključiti u početne korake same certifikacije i nastavak pozitivne priče o soji kao jednoj od rijetkih biljnih vrsta koja bilježi porast proizvodnje kako sjemenske tako i merkantilne soje. S nekih 55.000 ha došli smo na 88.000 ha te je Hrvatska treća po proizvodnji sjemena soje u Europi. Tu smo lideri i tu vidimo svoju šansu da se kroz ovaj projekt, konačan proizvod, osim sjemena, certificira i stavi na tržište kao GMO free proizvod.“ – rekao je voditelj Jukić.

Ispis
Vrh