Najtipičnijim gušterima smatraju se vrste iz porodice Lacertidae, iako su rasprostranjeni samo u Starom svijetu. Postoji oko 300 vrsta koje su svrstane u 39 porodica. Pored vrste Lacerta viridis, za kojeg se kaže da je isto tako plašljiv kao što je živahan, oprezan kao i pokretan, u Hrvatskoj žive još dvije vrste zelembaća i to zapadno mediteranski zelembać (Lacerta bilineata) i veliki zelembać (Lacerta trilineata), međutim ne i u našoj županiji.
Unutar već spomenute porodice Lacertidae , zelembać se obzirom na svoju veličinu, osim kukcima hrani malim zmijama i gušterima, pa čak i mladi pticama.
To je neobično lijep gušter čija ukupna dužina tijela može iznositi i 40 cm. Uzimajući u obzir proporcije drugih vrsta guštera, rep zelembaća je neobično dugačak. Kao i u drugih vrsta, rep se može odbaciti, što gušter bez puno razmišljanja i primjenjuje ukoliko je u opasnosti. Odbačeni dio repa se žestoko izvija i grči, odskačući od podloge, što je u većini slučajeva dovoljno da skrene pozornost napadača, dok gušter pobjegne u sigurnost. Inače rep veoma vješto koristi pri brzom kretanju, međutim ukoliko odbaci rep, gušter se u trku zanosi čas na jednu čas na drugu stranu, spotiče se i odaje sveukupno smiješnu sliku. Osim što rep odbacuje u opasnim situacijama, u žaru borbe za ženku mužjaci ga mogu odgristi jedan drugom, a što se povremeno događa u svibnju i srpnju , kad im je svadbena odjeća nakićena jarkim bojama, i kada pobjednik ima pravo na ženku. Ženka polaže pet do osam gotovo loptastih jaja, veličine graška iz kojih se za mjesec dana razvijaju mladi gušteri.
Od vremena velikog prirodoslovca Darwina, smatralo se da upadljive boje mužjaka imaju isključivu ulogu privlačenje ženke, kao jedno od sekundarnih spolnih obilježja, no danas se smatra da ova upadljivost prvenstveno služi za raspoznavanje među mužjacima. U literaturi se može naći podatak da zelembać posebno voli med, i da se može relativno lako zadobiti njegovo povjerenje ukoliko mu se postavlja posuda s medom kao hranom.
U našoj županiji zelembać je stalni gost u Iločkom restoranu „Dunav“. Ukoliko sjednete na neku od terasa u ljeto, i promatrate površinu zemlje u vrtovima s cvijećem,velika je vjerojatnost da će te ugledati upravo zelembaća.
U istoj porodici Lacertidae nalazi se i zelembaćev rođak, vrsta zanimljivog ponašanja koje je rezultat dugotrajne evolucije. Radi se o Delalandovom gušteru (Nucrus delalandi), i neobičnom načinu obrane od zmija, koje su mu glavni neprijatelji. Ako ga zmija uhvati za bilo koji dio tijela osim za glavu, gušter povije tijelo i uhvati vilicama svoju zadnju nogu i naravno postavi rep uz glavu i dio tijela iza glave. Na taj način gušter tvori kružnicu koju, s obzirom da zmija guta plijen od glave, nije u mogućnosti pronaći i progutati guštera. Ukoliko zmija ipak uspije pronaći kraj repa i započeti s gutanjem , opet nailazi na kružnicu.
Tekst i foto guštera zelembaća, zelembać je fotografiran na terasi hotela "Dunav" u Iloku.
stručni voditelj, mr.sc. Pavao Dragičević