Izbornik
heeader image

Položeni vijenci na Kumanovoj ciglani za stradale Vinkovčane

  • 23. kolovoza 2019.
  • Ostalo
fullscreen Položeni vijenci na Kumanovoj ciglani za stradale Vinkovčane (1).jpg
Položeni vijenci na Kumanovoj ciglani za stradale Vinkovčane (1).jpg
fullscreen Položeni vijenci na Kumanovoj ciglani za stradale Vinkovčane (2).jpg
Položeni vijenci na Kumanovoj ciglani za stradale Vinkovčane (2).jpg
fullscreen Položeni vijenci na Kumanovoj ciglani za stradale Vinkovčane (3).jpg
Položeni vijenci na Kumanovoj ciglani za stradale Vinkovčane (3).jpg
fullscreen Položeni vijenci na Kumanovoj ciglani za stradale Vinkovčane (4).jpg
Položeni vijenci na Kumanovoj ciglani za stradale Vinkovčane (4).jpg
fullscreen Položeni vijenci na Kumanovoj ciglani za stradale Vinkovčane (5).jpg
Položeni vijenci na Kumanovoj ciglani za stradale Vinkovčane (5).jpg
fullscreen Položeni vijenci na Kumanovoj ciglani za stradale Vinkovčane (6).jpg
Položeni vijenci na Kumanovoj ciglani za stradale Vinkovčane (6).jpg

Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji se obilježava svake godine 23. kolovoza, danas su počast žrtvama ubijenima 1945. godine na Kumanovoj ciglani u Vinkovcima odali predstavnici Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vinkovaca i Povijesnog i športskog društva “Hrvatski sokol” Vinkovci.

Ispred Vukovarsko-srijemske županije, u ime župana Bože Galića, vijenac je položio i svijeću zapalio savjetnik župana Krešimir Markić.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. godine. Slijedom toga, 2011. godine Hrvatski sabor proglasio je 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Republici Hrvatskoj.

Spomenik na području nekadašnje Kumanove ciglane u Vinkovcima podignut je u spomen na pogubljene na tom lokalitetu u travnju 1945. godine, nakon ulaska partizana u Vinkovce.

“Ovaj spomenik svjedoči o jednoj teškoj činjenici, a to je da je iza “oslobođenja” Vinkovaca došlo do uhićenja i likvidiranja većeg broja ljudi za koje ne postoje dokumenti o bilo kakvom suđenju i presudi. Stradali su nevini ljudi jer, koliko mi imamo saznanja, ljudi koji su ovdje ubijeni nisu bili suradnici vlasti, nisu bili u vlasti niti su bili članovi ustaških postrojbi, a i da su bili ne znači da su počinili zločine. Jednostavno oni su se nekome zamjerili i prijavljeni su po nečijem subjektivnom sudu, najčešće susjedstva. Noću su pješice dovođeni ovdje jer je ovdje bio tenkovski rov i tu su ih likvidirali”, objasnio je predsjednik Hrvatskog sokola Vinkovci Zlatko Virc, koji vodi aktivnosti vezane uz spomenik i rasvjetljavanje ovog zločina totalitarnog komunističkog režima.

Na Kumanovoj ciglani ubijeno je nekoliko stotina ljudi, ne samo iz Vinkovaca nego i iz pokrajnjih sela. O tome koliko je netko bio “kriv” svjedoči i slučaj žene koja je pogubljena samo zato da ne bi pričala što je vidjela. Točan broj žrtava nije utvrđen i podaci se još prikupljaju, napominje Virc dodavši kako su uz civile na Kumanovoj ciglani pogubljeni i ranjeni vojnici dovezeni iz vinkovačke bolnice.

Za naglasiti je kako su totalitarni i autoritarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do brojnih tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te progona i likvidacije političkih neistomišljenika. Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se nažalost i danas.

Ispis